Čovjek koji ima odgovoran odnos prema sebi treba znati da mora otići na spavanje prije ponoći, da se mora odmarati onoliko koliko radi i jesti hranu s podneblja u kojem živi – podsjeća Ljiljana Stefanović, magistar kineske tradicionalne medicine.

Tradicionalna kineska medicina jeste najstariji i u kontinuitetu prakticirani znanstveni medicinski sustav u svijetu. To nije narodna medicina niti nadriliječništvo, već složen i precizan sustav zdravstvene zaštite koji je ozvaničila i Svjetska zdravstvena organizacija, prema čijim je podacima to i najzastupljeniji metod liječenja u svijetu (između ostalog i zato što se njome liječi najbrojniji narod na svijetu), iza kojeg slijede homeopatija, fitofarmacija pa tek onda klasična zapadna medicina.

Ljiljana je rođena u Staroj Pazovi, s 14 godina došla je u Beograd i završila srednju medicinsku školu. Udala se, rodila kćer i sina, a stjecajem životnih okolnosti osamdesetih se našla u Americi. TKM je susrela kada je njoj bila potrebna pomoć. Zbog problema s kralježnicom otišla je kod liječnika koji je prakticirao tradicionalnu kinesku medicinu i nakon toga sve je bilo riješeno – i njen problem i njena budućnost. Odlučila je čime će se baviti, upisala četverogodišnji fakultet za TKM, i magistrala na Northwestern Health Sciences University of Minnesota. Njena je kćer također krenula majčinim stopama i doktorirala TKM.

                    

                            Kako je bilo studirati TKM?

  Studije kineske medicine samo su početak cjeloživotnog učenja, priča Ljiljana Stefanović. Vrlo su zanimljive jer paralelno studirate istočnu i zapadnu medicinu pa možete usporediti prednosti i mane jedne u odnosu na drugu. TKM ulazi na velika vrata u cijelom svijetu zato što je jeftina, ima holistički pristup, što znači da za svakog čovjeka ima poseban, individualan odgovor i zato što njene dijagnostičke metode nisu agresivne.

Zapadna medicina je teška za studiranje, ali je lakša u prakticiranju jer je sve standardizirano: za određenu bolest, ili problem dobiva se određeni lijek ili se primijenjuje propisani postupak, zato se često kaže da istočna medicina liječi čovjeka, a zapadna dijagnozu. Suštinski, TKM je preventivna i njen cilj je učiti ljude da budu zdravi: kako spavati, što jesti, kako postupati sa svojim tijelom. Baveći se ovim već godinama, došla sam do zaključka da je filozofija zdravog života svuda na zemlji ista, jer i u Kini postoji izreka: doručkuj sam, ručak podijeli s prijateljem, a večeru daj neprijatelju.

Ono što sam na fakultetu naučila bile su u stvari smjernice kako se dalje služiti knjigama i na koji način proširiti svoje znanje, a materija je toliko ogromna da vas stalno iznova vraća na knjige. Prije svega zato što je TKM individualna, jer na ovom svijetu ne postoje dva ista čovjeka. Kada bih se ponovno morala opredijeliti za svoj životni poziv to bi opet bila TKM, jer mi ta znanost neće dozvoliti da ostarim zato što stalno mozak tjera da radi.

Koje su osnovne i najznačajnije razlike razlike u poimanju čovjeka i bolesti između kineske tradicionalne i zapadne medicine?

  Mnogo veće od terminološkog neslaganja. Iako službeno priznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije kao grana medicine, u zapadnom svijetu ipak, i dalje postoje oprečna mišljenja o njoj i njenom djelovanju. Mnogi je još uvijek nazivaju alternativnom, ili se čak akupunkturi, njenom najpoznatijem dijelu pripisuju magijske i religijske konotacije. Ona je, u stvari, samo druga vrsta medicine nastala vjekovnim taloženjem informacija i zajedno s homeopatijom i ayurvedom spada u studijske znanosti: ne može nešto o čijem postojanju imamo pisane tragove stare tri tisuće godina biti alternativa bilo kojoj drugoj srodnoj znanosti ili metodi.

Iako često svjedoci izlječenja nekih bolesti uz pomoć TKM, pristalice zapadne medicine će to objasniti pukom slučajnošću ili placebo efektom. Glavni razlog ovakvog shvaćanja leži u nedovoljnoj informiranosti i nepoznavanju temeljnih filozofskih načela na kojima se zasniva kineska medicina. Drugi razlog su potpuno suprotna shvaćanja Istoka i Zapada o čovjeku i njegovom organizmu i samoj prirodi bolesti. Zapadna medicina koncentrira se na simptome oboljenja i načine na koji oni mogu biti kontrolirani ili otklonjeni. Svako oboljenje promatrano je za sebe.

 

                     Simptomi nisu u središtu pozornosti

  Za kinesku medicinu simptomi bolesti nisu centar zanimanja jer ona promatra kompletno psiho-fiziološko stanje pacijenta, skupljajući sve činjenice o tijeku bolesti, načinu ispoljavanja, životnim navikama i karakteristikama.

Njezina metoda temelji se na teoriji da nijedna stvar na ovom svijetu ne može funkcionirati sama za sebe, zato što je dio neke cjeline. TKM nastoji sve simptome koje pacijent ima uklopiti u cjelokupni karakter i ponašanje čovjeka, bolest se uvijek stavlja u kontekst njegove ukupne “biografije”.

Ova razlika jasno se vidi iz sljedećeg primjera: šest pacijenata kojima je utvrđen čir na želucu, podvrgnuti su ispitivanju liječnika zapadne i kineske medicine. Zapadni liječnici poslije gastroskopije došli su do istih rezultata i terapije, a kineski do šest različitih uzroka oboljenja pa tako i različitih načina liječenja.

Često kažemo da smo mi vrtlari jer “gajimo svoje vrtove”, a da su liječnici zapadne medicine automehaničari jer odstrane, zamjene i stave novo. U Kini, zapadna i tradicionalna kineska medicina imaju potpuno isti status. U suštini, ja u svom radu imam izvanrednu komunikaciju s liječnicima zapadne medicine i uvijek citiram Lao Cea: “Nije važno kojim ćete se putem popeti na vrh planine, pogled s njega uvijek je isti”.

Da bi način razmišljanja kineske medicine bio shvaćen, mora se shvatiti sama filozofija drevne Kine …?

   Za Kineze, sve u prirodi i svemiru sastoji se od Qi-a (Ći). Qi je nit koja spaja sve stvari i odražava ih. Sve promjene u svemiru moguće su samo zato što Qi ima mogućnost poprimiti bezbroj oblika. On je osnovni čimbenik postojanja i nestajanja. Bez njega nema Yin i Yanga, on je uzrok, proces i proizvod nastajanja svih stvari.

Qi čovjeka ima tri izvora: ono što se od roditelja prenosi na dijete samim začećem, ono što dobivamo unosom hrane u organizam i ono što dobivamo iz zraka, disanjem. Qi je izvor kretanja, neprestano kruži našim organizmom, štiti ga, stabilizira, drži organe na svom mjestu, a krv u krvnim žilama, kontrolira fluide (znoj i pljuvačku), zagrijava tijelo, a njegovi poremećaji svode se na nedostatak, opadanje, stagnaciju i neposlušnost. Krv i Qi se ne mogu odvojiti, ovise jedan od drugog, Qi stvara, pokreće i održava krv, a krv ishranjuje organe u kojima nastaje i regulira Qi.

 

U dijalektičkoj teoriji energije dva osnovna oblika Qi-a su Yin i Yang …?

   Ponikla na osnovama taoističke filozofije, kineska medicina ljudsko tijelo vidi kao mali univerzum s nizom međusobno povezanih sustava koji, kada su u ravnoteži održavaju zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Praćenjem događanja u prirodi, drevni Kinezi pokušali su razumjeti zakone života i energije Qi, koja stvara život, koja je nevidljiva i nečujna, a nalazi se svuda. Yin i Yang zapravo su dva pola te energije.

Predstavljaju suprotnosti, ali su nerazdvojni. To su dva kozmička načela, dvije sile koje predstavljaju muškost, aktivnost, toplinu, svjetlost, suhoću, tvrdoću (Yang) odnosno, ženstvenost, pasivnost, hladnoću, tamu, vlažnost, mekoću (Yin). Konstantno su u pokretu i sve vrijeme se izmjenjuju, a sve promjene u svemiru nastaju uzajamnim djelovanjem ova dva osnovna načela. Sve ima svoju Yin i Yang stranu, a bolesti nastaju uslijed njihove neravnoteže.

Protok ovih energija kroz organizam obavlja se preko meridijana (komunikacijskih kanala). To je nevidljiva mreža za prijenos informacija koja spaja sve osnove i funkcije organizma. Osnovna ideja kineske medicine je da se ubadanjem finih, tankih igala u određene točke duž meridijana može uravnotežiti disharmonija koja je nastala u tijelu.

Kako izgleda pregled pacijenta kod tradicionalnog kineskog liječnika, kako se uspostavlja dijagnoza?

Sustav dijagnostike vrlo je kompleksan. Postoji osam osnovnih načela u dijagnostici, a to su: Yin -Yang; unutarnje – vanjske; nedostatak – višak; hladno toplo; i četiri faze vizualne dijagnostike. Gledanje je jedno od njih, liječnik mora sagledati sve karakteristke pacijenta koje su vidljive na prvi pogled (držanje, boja lica …) jer generalna pojava ukazuje na način života i znak.

Slušanjem – visina i boja glasa, način disanja važni su pokazatelji, ali je jednako bitno i ono što se sazna pričom, direktinim iskazima pacijenta. Međutim, najvažniji su pregled jezika, zato što se mnoge bolesti manifestiraju na njemu i pulsna dijagnostika. Budući da je krv tekuća, ona nosi informaciju o svakom tijelu pa je preko pulsa (ritam, dubina, trajanje, jačina) moguće otkriti opće stanje organizma. Ja poznajem 18 vrsta pulsa, a mjeri se i na lijevoj i na desnoj ruci.

Budući da su osnovni uzroci za pojavu bolesti po kineskoj medicini naše emocije, znači li to da je tuga u grudima (plućima), bijes u jetri, jed u žuči …?

   Mi kažemo da su to razne duše koje žive u raznim organima. U plućima živi duša tuge koja se zove Po, u jetri duša bijesa koja se zove Hun, u slezeni i u trbuhu duša brige i pretjeranog razmišljanja, u bubrezima živi duša straha. Filozofija života je potpuno jednaka i u Kini i ovdje: kad mi kažemo da nas boli duša, uhvatimo se za grudi; kad nas netko nervira kažemo – ma, jede mi džigericu. Srce je glavna kuća za središnju dušu koja se zove Shen.

Sve emocije žive u srcu, ali svaki organ, dakle, ima svoju emociju, energetski pravac i svoj ukus pa oni koji imaju – recimo – problem sa zaustavljenom energijom jetre vole jesti kiselo i – gotovo u pravilu – džigericu.

Kinezi kažu: jedite onaj organ koji vam je ugrožen! Jetra, primjerice, voli kiselo, njezina energija ide u krug oko tijela i ona kontrolira oči. Kada, netko dobije žuticu prvo mu požute oči, pa tek onda koža, a sve polazi iz jetre. Često kažemo: “kako je bijesan sve mu vatra iz očiju izbija”; ona kontrolira ligamente pa se zato ukočite kada ste bijesni i nervozni … Počela sam pisati knjigu “Jetra – organ bijesa” jer sam zapazila da su u Srbiji svi vrlo ljuti: od dvogodišnje djece do staraca. Srce kontrolira jezik, a pluća – glas. Kad ljudi često imaju afte u ustima i na jeziku, mi kažemo da imaju vatru u srcu …

Čime, osim akupunkturom i biljkama kineska medicina još liječi?

– Police kineske ljekarni izgledaju sasvim drugačije od modernih ljekarni na koje smo navikli. Na njima leži bogatstvo znanja i mudrosti koje je prikupljano stoljećima: staklenke pune raznog korijenja, cvjetova, sjemenki, kora i ostalih organskih i mineralnih tvari. U teoriji je opisano preko pet tisuća, ali u praksi, liječnik TKM obično koristi oko četiri stotine tvari koje su većinom biljnog podrijetla.

 

 

                             Odgovornost prema sebi

Nikada se bolest ne liječi principom “ljuta trava na ljutu ranu”, uvijek su to mješavine, biljne formule napravljene samo za jednu osobu, prema njegovim individualnim simptomima – koje se ne uzimaju duže od sedam dana, a nakon kontrole mijenjamo formulu ili malo modificiramo prethodnu ovisno koji je simptom nestao i što je poboljšano.

Postoji mnogo tehnika kod ubadanja igle u akupunkturnu točku tako da svaku možemo ubosti na više načina ovisno o stanju pacijenta, dužini trajanja bolesti, godišnjeg doba, ali ih na ovako ograničenom prostoru nije moguće objasniti. Moksibustija je tehnika zagrijavanja točaka specijalnim travama koje može biti neizravno ili izravno. Gua sha je tehnika trljanja porcelanskom ili srebrnom žlicom kojim se pokreću krv i energija. Tui na je vrsta masaže, a ventuze su staklene teglice koje se postavljaju na određene dijelove tijela da bi pokrenule krv i energiju, koje su se i kod nas koristile u zvaničnoj medicini, ali su iščezle nakon Drugog svjetskog rata.

Svatko dobije i savjet o prehrani jer – nije za svakoga sve zdravo: netko kome je stalno hladno ne treba jesti sirovu hranu i piti zeleni čaj. On jeste antioksidans, ali ima rashlađujuće djelovanje, bez obzira na to što ga pijete toplog, za razliku od čaja od đumbira koji grije. Čovjek koji ima odgovoran odnos prema sebi treba da zna da mora otići na spavanje prije ponoći, da se odmara onoliko koliko radi i jesti hranu sa podneblja na kojem živi.

Ne treba zaboraviti da je TKM preventivna medicina pa je u Kini bogat doktor bio onaj koji je imao zdravu populaciju, a plaćali su ga tako što je svaka kuća ostavljala novac na prozoru ukoliko je obitelj bila zdrava. Ako je netko u njoj bio bolestan novac nije bio na prozoru pa je doktor morao ući u kuću, pregledati bolesnika, a to nije smio naplatiti.

Stječe se dojam da radite 18 sati dnevno, što činite da biste bili smireniji, zdraviji, uspješniji, sretniji?

– Radim jako puno, ali imam i svoje načine da se obnavljam: kad god mogu odem u prirodu na duge šetnje sa mojim psom Žućom. Uz šalicu čaja ili kave, uživam u razgovorima s prijateljima ili se usamim i čitam. Volim kuhati za prijatelje i obitelj, uvijek su to mali radosni rituali. Veliki sam filmofil, ako se zateknem u Beogradu u vrijeme Festa trudim se odgledati što više filmova, posebno onih iz selekcije autorskih.

Putovanja obogaćuju moju osobnost i uče me poštivanju različitosti na svim razinama i strpljenju koje imaju ljudi drugih kultura. Usrećuje me i moja obitelj, sin, kći i suprug koji su velika podrška za sve moje planove i hirove u životu. Svjesna sam da sa mnom nije lako živjeti, jer često više od polovice godine nisam u Beogradu. Što sam starija svjesnija sam one maksime da “sreću čine male stvari”: usrećuje me i kupovina ruža kod deda Bogoljuba na Paliluskoj pijaci jer ne mjeri bukete od broja cvjetova koje mi daje već po njihovoj ljepoti – pa najmanje jednom tjedno donosim predivne naramke ruža koji zapljusnu ljepotom i svježinom moju kuću koju obožavam.

 

Ukoliko na svijetu postoji samo lijepo,
onda ni ono ne može postojati;
Ukoliko na svijetu postoji samo dobro
Onda ni ono ne može postojati;
zato,
puno i prazno rađaju jedno drugo,
teško i lako se oslanjaju jedno na drugo,
dugo i kratko oblikuju jedno drugo,
visoko i nisko (suočeni) uspostavljaju jedno drugo
zvuk i glas (zajedno) harmoniju čine
prije i poslije (po prirodnom) redu slijede jedno drugo.

Lao Tse – Tao te Ching

Razgovarala : Radmila Jovović

Izvor : lovesensa.rs